Glavni grad konačno je pokrenuo proceduru za izgradnju novog postrojenja koji će tretirati neopasni građevinski otpad. Lokacija će, kako je saopštio Marko Rakočević, sekretar za komunalne poslove, biti određena studijom lokacije čija je izrada u toku.
–Cilj izrade studije izbora lokacije je odabir lokacije koja obezbjeđuje uslove da tehnološki proces upravljanja neopasnim građevinskim otpadom ne ugrožava zdravlje i životnu sredinu. Projektnim zadatkom je predloženo šest lokacija koje se nalaze u zonama zonama koje su definisane namjenom „industrija i proizvodnja” koja načelno podrazumijeva mogućnost lociranja postrojenja za preradu neopasnog otpada. Jedna od polaznih osnova za izbor lokacije je definisanje potrebne površine do koje će doći na bazi procjene količina u narednom periodu kroz analizu zvaničnih podataka dobijenih od građevinskih preduzeća koje se bave izvođenjem radova i ostalih proizvođača ove veste otpada – naveo je Rakočević.
Rakočević navodi da lokacija budućeg postrojenja mora zadovoljiti potrebne uslove uz primjenu savremenog tehnološkog rješenja, bezbjednosti i zaštite, infrastrukturne opremljenosti. On dodaje da će studija biti završena do kraja godine i ona će biti osnov za izradu projektne i ostale dokumentacije potrebne za izgradnju postrojenja.
Građevinski otpad je hronični problem Podgorice, naročito od kada je trend masovnog doseljavanja prisutan, što je podrazumijevalo i ekspanziju građevinske industrije, ocijenio je Aleksandar Perović, osnivač ekološkog pokreta Ozon. Perović navodi da postojeća zakonska i podzakonska rješenja, iako donekle prepoznaju ovu problematiku, nijesu dale rezultate na terenu.
– Jednostavno želja za ekstra profitom, koja je dominantna kod firmi u toj djelatnosti, otela se kontroli, i upravo štetni nus produkti poput građevinskog otpada, ne samo da nijesu bili u domenu intereseovanja građevinskog lobija, nego su uzrokovali degradaciju prostora na kom se nekontrolisano odlaže i prouzrokovali ekološke i ekonomske posledice za društvo – navodi Perović.
Perović navodi da je situacija u Podgorici takva da uglavnom nema uređenih deponija koje su striktno namijenjene odlaganju otpada od građenja i rušenja pa se na gradskim deponijama istovremeno odlaže komunalni, ambalažni, električni, poljoprivredni, metalni, opasni i građevinski otpad.
–I neopasni i opasni otpad negativno utiče na životnu sredinu i zdravlje. Nekontrolisano odlaganje je upravo zbog toga veliki problem jer se prostor koji se koristi kontaminira u zavisnosti od vrste i količina građevinskog otpada – naveo Perović. N.S.-A.D.

---

Vrste građevinskog šuta
Pod građevinskim otpadom podrazumijeva se zemljani iskop koji nastaje prilikom građevinskih radova tokom izgradnje, rekonstrukcije, adaptacije i uklanjanja objekata koji nije izložen opasnim materijama, zatim riječni nanosi koji se koriste radi upravljanja vodama, kao i građevinski otpad, uključujući i zemljane iskope i riječne nanose koji nastaju prilikom zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nepogoda. Postrojenje za preradu građevinskog otpada prepoznaje i pravilnik o postupanju sa građevinskim otpadom, načinom i postupku prerade građevinskog otpada, uslovima i načinu odlaganja cement azbestnog građevinskog otpada koji je još 2012. godine donijelo Ministasrtvo održivog razvoja i turizma. Ovim pravilnikom je precizirano da sakupljač građevinskog otpada može građevinski otpad skladištiti najduže godinu dana u postrojenju za njegovu preradu.


Vrste graeđvinskog otpada
Pod građevinskim otpadom podrazumijeva se zemljani iskop koji nastaje prilikom građevinskih radova tokom izgradnje, rekonstrukcije, adaptacije i uklanjanja objekata koji nije izložen opasnim materijama, zatim riječni nanosi koji se koriste radi upravljanja vodama, kao i građevinski otpad, uključujući i zemljane iskope i riječne nanose koji nastaju prilikom zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nepogoda. Postrojenje za preradu građevinskog otpada prepoznaje i pravilnik o postupanju sa građevinskim otpadom, načinom i postupku prerade građevinskog otpada, uslovima i načinu odlaganja cement azbestnog građevinskog otpada koji je još 2012. godine donijelo Ministasrtvo održivog razvoja i turizma. Ovim pravilnikom je precizirano da sakupljač građevinskog otpada može građevinski otpad skladištiti najduže godinu dana u postrojenju za njegovu preradu. Ovo postrojenje, kako predviđa pravilnik, mora biti ograđeno ogradom visine najmanje dva metra